Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) za zdrave odrasle osobe navodi referentni unos od 0,83 g proteina po kilogramu tjelesne mase dnevno.1 Nove američke prehrambene smjernice iz siječnja 2026. kao cilj postavljaju 1,2 do 1,6 g/kg.2 Za osobu od 70 kg to je razlika između 58 i 112 g na dan. Nije čudno da je pitanje „koliko proteina” zbunjujuće.

Obje brojke imaju svoju logiku. EFSA-ina vrijednost pokriva potrebe gotovo svih zdravih odraslih osoba, a viši rasponi odnose se na posebne ciljeve: trening snage, mršavljenje, stariju dob.1 U nastavku ćete vidjeti koliko proteina trebate za svoj cilj, koliko ih ima u uobičajenim namirnicama i kako izgleda jedan dan s dovoljno proteina.

Koliko proteina dnevno trebate

Preporuke ovise o dobi, aktivnosti i cilju. Tablica prikazuje raspone iz smjernica i stručnih stavova, preračunate za osobu od 70 kg.

SkupinaPreporukaZa osobu od 70 kg
Zdrave odrasle osobe, referentni unos (EFSA)0,83 g/kg1oko 58 g
Opći cilj prema američkim smjernicama1,2 do 1,6 g/kg284 do 112 g
Redoviti trening, izgradnja i očuvanje mišića1,4 do 2,0 g/kg398 do 140 g
Osobe starije od 65 godinanajmanje 1,0 do 1,2 g/kg470 do 84 g
Starije osobe s akutnom ili kroničnom bolešću1,2 do 1,5 g/kg484 do 105 g
Mršavljenje uz očuvanje mišića1,2 do 1,6 g/kg584 do 112 g
Iskreno

Više proteina ne znači više mišića

Metaanaliza 49 istraživanja s 1863 ispitanika pokazala je da dodatni proteini uz trening snage povećavaju mišićnu masu i snagu. Iznad ukupnog unosa od oko 1,6 g/kg na dan, međutim, nisu donijeli daljnji prirast nemasne mase.6

Ako već jedete toliko, dodatni napitak ili pločica u prosjeku vam neće donijeti više mišića. Zato primjer dana u nastavku cilja oko 1,6 g/kg, a ne više.

Kome proteina zaista nedostaje

O proteinima se najčešće govori uz teretanu, ali podaci iz Hrvatske upućuju na drugu skupinu. U nacionalnom istraživanju prehrane 786 osoba starijih od 65 godina medijan unosa proteina bio je 60 g na dan u dobi od 65 do 74 godine i 53,4 g u dobi od 75 godina i više.7 Starija osoba od 70 kg prema europskim gerijatrijskim preporukama treba najmanje 70 g.4

Razlika je velika.

Kod starijih osoba dovoljno proteina pomaže očuvati mišićnu masu i funkciju, a onima koji su tjelesno aktivni preporučuje se 1,2 g/kg ili više.4 Ako ste stariji, imate slab apetit ili ste nedavno bili bolesni, jelovnik ima najviše smisla složiti upravo s vama na umu, a ne prema savjetima namijenjenima sportašima.

Koliko proteina imaju uobičajene namirnice

Vrijednosti su na 100 g namirnice, preuzete iz američke baze sastava namirnica.8 Proizvodi u našim trgovinama mogu odstupati, pa je deklaracija na pakiranju uvijek točnija.

NamirnicaProteini na 100 gNapomena
Jaje, cijelo12,6 gJedno veće jaje daje oko 6 g
Grčki jogurt s manje masnoće10 gČaša od 150 g daje oko 15 g
Zrnati sir s manje masnoće10,4 gDobar međuobrok uz voće
Pileća prsa, pečena31 gMasa nakon pečenja; sirovo meso ima manje po 100 g
Losos, pečen22 do 25 gOvisno o tome je li uzgojen ili divlji
Bakalar, pečen22,8 gBijela riba s vrlo malo masnoće
Tofu, čvrsti17,3 gMekani tofu ima oko upola manje
Leća, kuhana9 gUz proteine donosi i vlakna
Kvinoja, kuhana4,4 gPrilog, a ne glavni izvor proteina

Ako se hranite biljno, mahunarke i žitarice ne morate kombinirati u istom obroku. Dovoljno je da su izvori proteina raznoliki kroz dan.9

Pečeni losos s mahunama i cherry rajčicama na tanjuru
Riba je jednostavan izvor proteina za ručak ili večeru: 100 g pečenog lososa daje 22 do 25 g.

Kako rasporediti proteine kroz dan

Međunarodno društvo za sportsku prehranu (ISSN) savjetuje 20 do 40 g proteina po obroku, odnosno oko 0,25 g po kilogramu tjelesne mase, raspoređeno svakih tri do četiri sata.3 Pregled o proteinima i mršavljenju spominje najmanje 25 do 30 g po obroku.5

U praksi to znači tri do četiri obroka s jasnim izvorom proteina, a ne 80 g za večeru. Ako vam je doručak samo kava i kroasan, tu je proteine najlakše dodati: jaja, jogurt ili zrnati sir.

Proteini pridonose sitosti, ali učinak je skroman. U kratkim istraživanjima obroci bogatiji proteinima davali su veći osjećaj sitosti i više hormona sitosti, ali ljudi zbog toga nisu jeli manje u sljedećem obroku.5 Neka zato na tanjuru uz proteine budu i povrće i cjelovite žitarice. Koliko vlakana trebate, pišemo u tekstu Unos vlakana dnevno, a za međuobrok u pokretu pogledajte proteinske kuglice bez pečenja.

Primjer dana s oko 115 g proteina

Jelovnik je složen za osobu od oko 70 kg koja redovito trenira, s ciljem od oko 1,6 g/kg. Brojke računaju samo glavne izvore proteina; kruh, povrće i žitarice dodaju još nekoliko grama. Porcije i priloge prilagodite svom apetitu i aktivnosti.

ObrokNamirniceProteini (procjena)
DoručakDva jaja, 150 g grčkog jogurta s borovnicama, kriška integralnog kruhaoko 28 g
Ručak100 g pečenih pilećih prsa, 150 g kuhane kvinoje, pečeno povrće s maslinovim uljemoko 38 g
Međuobrok150 g zrnatog sira s manje masnoće, kruškaoko 16 g
Večera150 g pečenog bakalara, kuhani krumpir, blitvaoko 34 g
Ukupnooko 115 g

Ako ne jedete meso, za ručak umjesto piletine uzmite 150 g čvrstog tofua, što daje oko 26 g proteina, ili 250 g kuhane leće, što daje oko 23 g.8

Proteinski prah nije nužan. ISSN navodi da tjelesno aktivne osobe potrebe mogu zadovoljiti hranom, a dodatak je praktičan kada to ne ide.3 Ako trenirate, ideje za obrok nakon treninga naći ćete u tekstu Proteinski obrok poslije treninga.

Zdjelica jogurta s borovnicama, bademima i indijskim oraščićima
Grčki jogurt s manje masnoće ima oko 10 g proteina na 100 g. Orašasti plodovi više pridonose masnoćama nego proteinima.

Kako to složiti u svakodnevici

  1. Krenite od proteina

    Kad planirate obrok, prvo odaberite izvor proteina, a zatim dodajte povrće i prilog.

  2. Držite gotove izvore u hladnjaku

    Kuhana jaja, pečena piletina, jogurt i zrnati sir spašavaju dane kad nema vremena za kuhanje.

  3. Mesne prerađevine neka budu iznimka

    Salama, kobasice i hrenovke uz proteine donose mnogo soli i zasićenih masnoća.

  4. Mijenjajte izvore kroz tjedan

    Riba, mahunarke, jaja, mliječni proizvodi i meso donose različite hranjive tvari. Jednoličan jelovnik brzo dosadi i teže se održi.

Ako mršavite, ideje za lakše obroke s dovoljno proteina naći ćete u tekstu Zdravi recepti za mršavljenje.

Kada prvo liječniku

  • Nutricionist ne postavlja dijagnoze i ne mijenja propisanu terapiju. Brojke iz ovog teksta odnose se na zdrave odrasle osobe.
  • Bolest bubrega: osobe s teškim oštećenjem bubrega koje nisu na dijalizi možda trebaju ograničiti unos proteina.4 Ako imate bolest bubrega, količinu proteina određuje liječnik.
  • Neplanirani gubitak tjelesne mase ili snage, osobito u starijoj dobi, razlog je za pregled kod liječnika.
  • Trudnoća, dojenje i djeca u rastu imaju drukčije potrebe, pa tablica iz ovog teksta za njih ne vrijedi.
  • Opterećenost brojanjem grama, preskakanje obroka ili osjećaj krivnje zbog hrane mogu biti znak poremećaja hranjenja. Tada je prvi korak razgovor sa stručnjakom, a ne novi plan prehrane.

Što realno očekivati

Proteini sami ne grade mišiće. U spomenutoj metaanalizi dodatni proteini uz trening snage u trajanju od najmanje šest tjedana donijeli su u prosjeku 0,3 kg više nemasne mase i oko 2,5 kg veći teret pri jednom maksimalnom ponavljanju. Učinak je bio manji kod starijih, a veći kod iskusnijih vježbača.6 Kod mršavljenja s više proteina rezultate su imali oni koji su se prehrane dosljedno držali.5

Cilj nije što više proteina, nego dovoljno, u svakom obroku, iz hrane koju ćete rado jesti i za mjesec dana.

Koliko vam točno treba, ovisi o vašoj masi, treningu i zdravstvenom stanju. Ako se bavite sportom, pogledajte kako radi nutricionist za sportaše, a kako izgleda individualno nutricionističko savjetovanje, opisujemo u posebnom tekstu.

Proteini po vašoj mjeri

Pronađite nutricionista koji će izračunati vaše potrebe prema dobi, treningu i zdravstvenom stanju i složiti jelovnik koji možete održati.

Pronađite nutricionista →

Reference

  1. EFSA Panel on Dietetic Products, Nutrition and Allergies (NDA). Scientific Opinion on Dietary Reference Values for protein. EFSA Journal. 2012;10(2):2557. doi:10.2903/j.efsa.2012.2557
  2. U.S. Department of Agriculture, U.S. Department of Health and Human Services. Dietary Guidelines for Americans, 2025-2030. Washington, DC: USDA, HHS; 2026. cdn.realfood.gov/DGA.pdf
  3. Jäger R, Kerksick CM, Campbell BI, i sur. International Society of Sports Nutrition position stand: protein and exercise. J Int Soc Sports Nutr. 2017;14:20. doi:10.1186/s12970-017-0177-8
  4. Bauer J, Biolo G, Cederholm T, i sur. Evidence-based recommendations for optimal dietary protein intake in older people: a position paper from the PROT-AGE Study Group. J Am Med Dir Assoc. 2013;14(8):542-559. doi:10.1016/j.jamda.2013.05.021
  5. Leidy HJ, Clifton PM, Astrup A, i sur. The role of protein in weight loss and maintenance. Am J Clin Nutr. 2015;101(6):1320S-1329S. doi:10.3945/ajcn.114.084038
  6. Morton RW, Murphy KT, McKellar SR, i sur. A systematic review, meta-analysis and meta-regression of the effect of protein supplementation on resistance training-induced gains in muscle mass and strength in healthy adults. Br J Sports Med. 2018;52(6):376-384. doi:10.1136/bjsports-2017-097608
  7. Šoher L, Čačić Kenjerić D, Pavlić M, i sur. Age-related differences in dietary intake and nutritional status among older adults in Croatia: results from a National Food Consumption Survey. Epidemiologia (Basel). 2026;7(3):71. doi:10.3390/epidemiologia7030071
  8. U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. FoodData Central: SR Legacy. Beltsville, MD: USDA ARS; 2019. fdc.nal.usda.gov
  9. Mariotti F, Gardner CD. Dietary protein and amino acids in vegetarian diets: a review. Nutrients. 2019;11(11):2661. doi:10.3390/nu11112661

Ovaj tekst ima informativnu svrhu i ne zamjenjuje pregled kod liječnika ni individualno savjetovanje sa stručnjakom za prehranu. Količine proteina u tekstu orijentacijske su za zdrave odrasle osobe. Kod bolesti bubrega i drugih kroničnih bolesti potrebe određuje liječnik.